WILLEMSTAD - Epidemiólogo Yaskara Halabi a traha ku e situashon di Dengue for di 1995 i nunka el a wak asina tantu kaso di hospitalisashon manera awor. Durante relato di dia, huntu ku minister Pisas i hefe di salubridat sra Arias, a duna un bista di e situashon di Dengue aktual na Kòrsou.
E situashon epidemiologia awor ta ku a identifiká 11 kaso probabel i 11 kaso konfirmá. For di kuminsamentu di yanüari te siman pasá a identifiká 229 kaso konfirmá di dengue i 299 kaso probabel di dengue. E klasifikashon di probabel i konfirmá ta algu tékniko di kon e kurpa ta reakshoná riba e vírus.
Sra Halabi a bisa ku e tin e privilegio di a traha den e situashon di dengue for di aña 1995 i ta masha remarkabel i preokupante ku nunka a wak kasonan di asina tantu hospitalisashon.
Na momentu ku risibí e kasonan di hòspital CMC, nan a determiná ku tabatin 75 kaso hospitalisá di kual algun den kuido intensivo i 3 a fayesé. Tur aña normalmente den gran parti di epidemianan den pasado, no tabatin hospitalisashon di dengue.
KASONAN HOSPITALISÁ
Sra Halabi a splika ku dengue ta un malesa hopi pisá, pero entre 70 i 80 porshento di hende no ta haña síntoma mes, pero e sobra 30 porshento ta haña mal estar pisá. Di esaki 5% por bira hopi severo. Den tur e añanan ku tabatin epidemia, no tabatin praktikamente hospitalisashon. Na e epidemia di 2010 pa 2011 tabatin un man yen di hende hospitalisá i e momentu ei tambe tabatin hende ku a fayesé.
E kasonan ku a drenta hòspital gran parti ta mucha i hóben, 24 di tur e pashèntnan. Esnan 65 bai ariba tabata 17 di tur pashènt. E hendenan ku a fayesé ta hende yòn entre 20 i 40 aña.
Pa loke ta turismo i ekonomia sra Halabi a bisa ku di tur e hospitalisashon, alrededor di 15 hende tabata bishitante riba nos isla. Esaki ta alarmante pasobra e preokupashon no ta protekshon di pueblo so, pero e nòmber di nos isla.
PLAMAMENTU STRAÑO
E plamamentu di dengue na Kòrsou i den region ta straño, segun sra Halabi. E ta fuera di komun. Normalmente kasonan ta kuminsá den final di òktober i sigui oumentá na novèmber i e pik na desèmber i pa mart no tin kaso mas i e epidemia a disparsé. Awor aki ta mira ku ta den mart ta e pik i ta spera ku den aprel lo por mira ku e ta baha. E patronchi ta ful bruá i otro paisnan tambe a mira esaki.
E problema ta segun sra Halabi ku awor ku ta den sekura mes tin tantu kaso asina aki, te por papia di plamamentu di e malesa i ta kon lo para den temporada di áwaseru ku ta òktober.
I p’esei a kuminsá traha for di awor, ta kolaborando ku entidatnan di gobièrnu pa un plan multisektoral ku ta konserní diferente servisio pa atendé e situashon. A yega di logra kaba hopi aña pasá i deshasí di e sangura di dengue. Kòrsou tabata un isla ku hopi Yellow Fever, ku tambe ta bin di e mesun sangura i ta mas peligroso ainda. A krea e salú públiko pa kontrolá e sangura. I p’esei segun sra Halabi si por a hasié den pasado, lo por hasié atrobe.
El a sigui bisa ku tin kosnan ku ta pone un konfushon na e situashon i a menshoná ku den desèmber tabatin eksploshon chikí di kasonan respiratorio/covid i ta bon pa komprondé ku tur e malesanan viral ta kuminsá meskos. Kisas tabatin kaso di dengue den desèmber, pero komo tabatin covid i hende a tèst su mes i no a bai dòkter, na e momentu ei ta pèrdè chèns di haña e kasonan di e luna ei.
Loke ta un echo ta ku e kasonan ta indikando ku rònt nos region e kasonan di Dengue ta den eksploshon i tin hopi kaso serio. Mester hasi algu serio pa intervení entre nos i e sangura. NOTA: E articulo ta scirbi den Papiamento fonetico di Corsou.